Dva najčešća oblika demencije su Alzheimerova bolest (AD) i vaskularna demencija. Važno je biti u mogućnosti napraviti tačnu dijagnozu, jer se bolesti tretiraju drugačije. Vaskularna demencija je uzrokovana smanjenjem cirkulacije u malim krvnim žilama u mozgu, koja se na skeneru mozda prezentira u obliku malih infarkata – udara – ili široko rasprostranjene promjene u bijeloj masi. Problem je u tome što se ova bolest malih krvnih žila prezentira vrlo slično kao i Alzheimerova bolest, čineći teškim za razlikovanje ova dva stanja u praksi.
Maria Bjerke iz Sahlgrenska Academy (Göteborg, Švedska) sa Sveučilišta u Getenburgu pokazala je da se različiti oblici demencije mogu detektovati kao biokemijske promjene u cerebrospinalnoj tečnosti (CSF) dugo prije pojave kliničkih simptoma. Rezultati su značajni zboog metoda kako dijagnosticirati najčešće dobno-povezane kognitivne poremećaje. Pošto je CSF u izravnom kontaktu sa mozgom, može se očekivati da njegova molekularni sastav odražava metabolizam mozga. Maria Bjerke je objasnila: “Ispitivanje molekularnih tragova u CSF-u omogućuje nam da se utvrdi da li postoji patološki proces u toku. Određivanje biokemijskih razlika između različitih oblika demencije pomoći će nam da razumijemo što je uzrokovalo bolest, što će odrediti kako se bolest treba liječiti.”
U julu 2011. Prof. Göran Larson, sa odjela za psihijatriju i neurokemiju, Instituta za Neuroznanost i psihologiju, Sveučilišta u Göteborgu, (Mölndal, Švedska) opisao je karakterizaciju treonina, serina i glikozilaciju tirozina amiloidnog prekursora proteina / amiloid β- peptida u ljudskom CSF AD pacijenata i kontrola.
Prof. Larson je komentirao,”Demencija je veliki i rastući problem ne samo za zdravstvo, nego i za društvo u cjelini jer sve više ljudi postaju stariji i stariji, a najveći pojedinačni faktor rizika za Alzheimer-a je upravo ta – starost ” kaže Larson. “Nema trenutno nijednog efektivnog farmaceutskog lijeka za liječenje Alzheimerove bolesti, ali ako ovo otkriće može pridonijeti ranim dijagnozama onda se lijekovima koji usporavaju napredovanje bolesti može pokušati prije nego što demencija postane ozbiljna.
“Ako povežemo formiranje ovih molekula sa mehanizmima bolesti za Alzheimer-a, onda postoji nada da možemo razviti nove lijekove koji mogu utjecati na dalji tok ovih ozbiljnih bolesti.”
Sa više od 100.000 oboljelih ljudi u Švedskoj, AD je jedna od najčešćih bolesti društva.
Uzrokovana promjenama u tkivu mozga, bolest uglavnom utječe na memoriju i često dovodi do ranije smrti. Rezultati Alzheimerove bolesti uzrokuju ne samo znatnu patnju za pacijente i njihove obitelji, već i ogromne troškove za društvo.
Labmedica, 26.10.2011.
